Suradnja s INA om počela je oko 2015. godine, kada su nas pronašli putem interneta i pozvali da se uključimo u javni natječaj za fotografiranje njihovog managementa.

Projekt je s vremenom prerastao u suradnju koja je trajala približno osam godina. U pravilu smo jednom do dva puta godišnje organizirali fotografiranje L1 i L2 razine direktora i menadžera, najčešće između 30 i 40 ljudi po ciklusu. Kroz sve godine pred našom kamerom prošlo je više od 200 ljudi iz managementa.

Produkcija prilagođena ljudima koji nemaju vremena

Kod fotografiranja top managementa jedan od najvećih izazova nije sama fotografija, nego vrijeme.

Direktori i menadžeri dolazili su između sastanaka, obaveza i putovanja. Nekima je fotografiranje tog dana bilo samo jedna od brojnih stavki u rasporedu, pa je cijela produkcija morala biti dovoljno precizno organizirana da se uklopi u njihov radni dan.

Za svaku osobu planirali smo približno 20 minuta. Prvih pet do deset minuta bilo je rezervirano za pripremu kod vizažistice, nakon čega je slijedilo fotografiranje i pregled fotografija na laptopu.

Studio smo postavljali u prostoru INA sjedišta u Zagrebu, dovoljno velikom za rasvjetu, fotografiranje, makeup i tethered rad. Setup je trajao otprilike 45 minuta, a produkcijski tim najčešće je imao dvoje do troje ljudi.

Takav način rada omogućavao nam je da u jednom danu kvalitetno fotografiramo dvadesetak do dvadeset i pet ljudi bez potrebe da management dugo izbiva iz svojih obaveza.

Rad prema INA brand guidelinesima

Tijekom suradnje INA je dodatno definirala standard svojih poslovnih portreta kroz brand guidelines.

Pozadina, karakter rasvjete, kadar, položaj tijela i pogled prema kameri bili su precizno određeni. Svaki setup tehnički smo bilježili, od pozicije rasvjete i njezine jačine do postavki fotoaparata, kako bi se isti izgled mogao ponovno izvesti nekoliko mjeseci ili nekoliko godina kasnije.

To je bilo posebno važno jer se management prirodno mijenja. Dolazili su novi ljudi, neki su trebali osvježiti postojeći portret, a sve fotografije morale su i dalje izgledati kao dio iste vizualne cjeline.

Uz službenu varijantu prema brand standardu često smo radili i dodatne portrete koji su ljudima bili nešto osobniji i prirodniji. Upravo su te fotografije mnogi kasnije koristili na LinkedInu i drugim profesionalnim kanalima.

Tethered workflow i izbor fotografije na licu mjesta

Fotografije su tijekom cijele suradnje bile povezane s laptopom i odmah dostupne za pregled.

Nakon snimanja direktor ili menadžer mogao je sjesti, pregledati fotografije i odabrati favorite. Ako nešto nije bilo kako treba, mogli smo odmah napraviti još nekoliko kadrova.

Takav način rada skraćivao je kasniju selekciju, ali je imao još jednu važnu prednost. Osoba pred kamerom nije odlazila sa snimanja pitajući se kako će izgledati finalni rezultat.

Odabrane fotografije kasnije su prolazile detaljniju postprodukciju. Budući da se radilo o portretima managementa, obrada je bila pažljivija i nešto izraženija, s ciljem da svaka osoba bude predstavljena u najboljem mogućem izdanju, ali da portret i dalje ostane uvjerljiv i profesionalan.

Tehnički standard je samo dio posla

Ljudi ne dolaze na fotografiranje uvijek raspoloženi za kameru.

Netko je upravo završio zahtjevan sastanak. Nekome kasni sljedeća obaveza. Netko jednostavno ne voli fotografiranje.

Tu se pokazuje dio posla koji nije moguće zapisati u brand guidelines.

Važno nam je bilo zadržati opuštenu i ugodnu atmosferu na setu. Kreativna produkcija na nekoliko minuta prekida uobičajeni korporativni ritam, a ljudski pristup vrlo brzo napravi razliku. Nakon mnogo godina rada naučili smo kako osobu u kratkom vremenu usmjeriti, opustiti i doći do portreta s kojim je i sama zadovoljna.

Fotografija koja se koristi godinama

Portreti su kasnije imali široku primjenu unutar INA sustava. Koristili su se na intranetu i internim profilima, na LinkedInu, u internim publikacijama, člancima, PR komunikaciji, prezentacijama, konferencijama i drugim poslovnim materijalima.

Tijekom tog razdoblja surađivali smo i na fotografiranju povezanih društava INA Maziva i STSI, što je iskustvo rada unutar velikog korporativnog sustava dodatno proširilo.

Što smo iz ovog projekta ponijeli dalje

INA je jedan od projekata koji je najviše oblikovao način na koji danas pristupamo executive fotografiji.

Kroz osam godina naučili smo kako složiti produkciju koja odgovara razini velike kompanije, kako održati isti vizualni standard kroz godine i kako kvalitetan rezultat napraviti u vremenu koje odgovara rasporedu top managementa.

Za GleFotku to iskustvo danas znači da executive fotografiranje ne promatramo samo kao portretiranje. To je precizno organiziran proces u kojem produkcija, brand standard, rad s ljudima i vrijeme moraju funkcionirati zajedno.